Prvi programski jezik nastao je ’50-ih godina prošlog stoljeća. S vremenom su se pojavila naprednija programska okruženja i nove tehnologije postajale su sve složenije. Da nije bilo programiranja, ne bismo mogli istraživati svemir ni imati pristup internetu. No, s druge strane, male pogreške u kodu uzrokovale su značajne katastrofe. U nastavku saznaj više!

Milenijski bug – računalno izazvana apokalipsa

Malo ljudi zna za ovo, ali uz programiranje se veže nekoliko stvarno mračnih priča. Vrijedan spomena svakako je milenijski bug – Y2K bug bio je računalni nedostatak koji je mogao uzrokovati probleme pri radu s datumima nakon 31. prosinca 1999. Kad su složeni računalni programi pisani u periodu od 1960-ih do 1980-ih, računalni programeri koristili su dvoznamenkasti kod za godinu. Dvije početne znamenke „19” bile su izostavljene. Npr., umjesto 1970, pisalo je 70. Programeri su skratili datume jer je pohrana računalnih podataka bila skupa i zauzimala je mnogo prostora. Kako se približavala 2000., računalni programeri shvatili su da bi računala mogla interpretirati 00 kao 1900, umjesto 2000. Zbog toga bi mnoge aktivnosti koje su programirane na dnevnoj ili godišnjoj bazi bile oštećene ili manjkave. Nemogućnost računalnih sustava da ispravno razlikuju datume mogla je srušiti svjetsku infrastrukturu za razne industrije – od bankarstva do zračnog prometa. Na kraju je došlo do vrlo malo problema, ali milijarde dolara su potrošene da do njih ne bi došlo.

Therac-25 – istinita horor priča

Pogreške u računalno kontroliranim uređajima za terapiju zračenjem izazvale su masovnu histeriju  ’80-ih godina. Therac-25, jedan od tih uređaja, imao je ozbiljne greške u kodu. Kao rezultat, pacijentima su dane prevelike doze zračenja koje su dovele do smrti ili ozbiljnih ozljeda. Primjer Theraca-25 još uvijek se koristi za ilustraciju svega što može poći po zlu u društvu koje uvelike ovisi o tehnologiji.

Mariner 1 – greška od 20 milijuna dolara

Ljudi su oduvijek gledali u noćno nebo i sanjali o svemiru. Nakon što je tehnologija dosegla odgovarajuću razinu, NASA je odlučila pokušati istražiti Veneru. Raketa Mariner 1 izgrađena je 1962. godine i koštala je gotovo 20 milijuna dolara (u to vrijeme ogroman iznos novca). Njen cilj bio je istražiti i analizirati novi planet te se po potrebi samouništiti. Nažalost, misija je propala zbog jednostavne pogreške u kodu.

Ubrzo nakon lansiranja, Mariner 1 skrenula je s putanje. Pogrešna primjena naredbi za navođenje onemogućila je upravljanje raketom i ona je morala biti uništena zbog sigurnosti. Greška je ubrzo otkrivena – izostavljen je simbol crtice iz jednog od znakova u programu za navođenje. Mediji su kasnije opisali grešku kao „najskuplju crticu u povijesti”.

Pogreška koja je započela zombi apokalipsu

Gotovo 9000 ljudi lažno je umrlo 2003. godine zbog pogrešaka u medicinskom softveru. Bolnica u Michiganu počela je slati obavijesti o smrti svojim pacijentima zbog buga u kodu. Obavijesti su primile i njihove obitelji, što je izazvalo veliku pomutnju. No, nitko nije umro i priča je sretno završila.

Dobar programer ne boji se programiranja!

Pogreške u kodu događaju se gotovo svaki dan. Međutim, većina njih je prilično bezopasna – poput virusa u igri World of Warcraft koji je ubijao likove igrača nakon zaraze koja se širila među likovima u igri. Druge pak greške mogu izazvati ozbiljne posljedice – zbog toga su preciznost, koncentracija, strpljenje i sposobnost rješavanja problema bitne osobine programera. Ne postoji niti jedan programer na ovom svijetu koji ne griješi – važno je da se iz grešaka uči, donose zaključci i stalno proširuje znanje.